Šta nauka kaže o smijehu: kako se smijati da biste ublažili stres? Smijeh blagotvorno djeluje na naše zdravlje. Iako je u ovim vremenima mnogima teško nasmijati se grleno i od srca, nemojte odustati od pokušaja.
Smijete li se potiho ili tako da vas čuju kroz zatvorena vrata, učinak na organizam je jednak: obje vrste smijeha djeluju protustresno, a razlika u protustresnom učinku zavisi o učestalosti smijeha. Što češće, to bolje, makar i prigušenim glasom. Terapija smijehom dostupna vam je i u vrijeme ograničenog kretanja i ophođenja uživo.
Stres – (ne)prijatelj naš svagdašnji
Istraživanje švajcarskih naučnika, koje je dovršeno ljetos, a objavljeno u časopisu PLOS One, bacilo je svjetlo na odnos smijeha i tegoba uzrokovanih stresom. Da bi razotkrila uticaj smijeha na psihofizičke simptome stresa, ekipa stručnjaka sa Bazelskog univerziteta proučila je 41 studenta oba pola prosječne dobi 22 godine. Sudionici su zamoljeni da odgovaraju na pitanja osam puta dnevno tokom dvije sedmice.
Pitanja su im stizala SMS-om u nepravilnim razmacima između osam ujutro i pola deset naveče. Svrha pitanja bila je utvrditi koliko su se puta sudionici smijali, koliko je glasan bio smijeh (tih, srednje glasan, bučan) i šta ga je izazvalo. Pored toga, studenti su navodili jesu li od prethodne poruke pretrpjeli stres i kakve im je smetnje uzrokovao – primjerice, mučninu u želucu, glavobolju, uzrujanost, tugu, ljutnju i drugo.
Istraživači su utvrdili da su simptomi stresa bili to blaži što se ispitanik češće smijao, dok glasnoća i intenzitet smijeha nisu imali uticaja. Ekipa koju su predvodile dr Thea Zander-Schellenberg i dr Isabella Collins izvijestila je da su se sudionici prosječno smijali 18 puta dnevno, a da su se djevojke smijale češće od muškaraca. Ako taj podatak vrijedi za žene svih uzrasta, smijeh bi mogao biti jedan od razloga njihovog dužeg životnog vijeka.
Antidepresiv „domaće“ proizvodnje – smijeh je prirodan lijek koji može popraviti raspoloženje, donijeti smirenje i podići imunitet. Stresan događaj, odnosno stresor, potiče lučenje stresnih hormona, koji preplavljuju krvotok, mozak i druge organe. Stresni hormoni poput kortizola i adrenalina korisni su samo ako situacija zahtijeva brzu reakciju, kao što su nasilje i nesreća. Tipični stresori koji nas pogađaju u civiliziranom društvu su hronični i ne rješavaju se brzim reakcijama kao što su borba, bijeg i poziv u pomoć.
Hronični stresori uzrokuju dugotrajnu proizvodnju stresnih hormona, toksičnih tvari koje oštećuju organe, pogoršavaju psihičko stanje i narušavaju imunitet. Smijeh ne samo što suzbija proizvodnju tih hormona, nego potiče lučenje endorfina i enkefalina, koji podižu raspoloženje i ublažavaju uzrujanost i napetost. Ko češće nalazi razloga za smijeh, bolje je zaštićen od depresije i anksioznosti.
Kad je organizam u stanju spokoja imunosni sustav stvara više obrambenih stanica koje se bore protiv patogena i abnormalnih promjena na tkivima. To nije kraj blagotvornih učinaka smijeha. Jedan napad krepkog smijeha unosi više kiseonika u krvotok, poboljšava srčanu i krvožilnu funkciju, spušta povišeni krvni pritisak i opušta napete mišiće na 45 minuta.
Kako do više smijeha
Da biste amortizirali bolan uticaj stresnih događaja, izlažite se šaljivim sadržajima čak i ako niste raspoloženi za šalu. Zapravo, lično ako niste u tom raspoloženju. Što više doza smijeha uzimate, bolje ćete se osjećati. Posegnite za komičnim filmovima, serijama, knjigama i stripovima, makar humor u njima bio bedast. Ako vam izmame smijeh, ispunili su svrhu.
Čitajte rubrike viceva u medijima te razgovarajte s prijateljima i znancima koji ispaljuju duhovite opaske. Iskušajte jogu smijeha, tehniku u kojoj polaznici vježbaju smijeh unutar grupe. U početku je smijeh usiljen, ali ubrzo može postati spontan. Već i posmatranje drugih vježbača kako se pokušavaju smijati, uveliko će vas navesti da prasnete u da popravite raspoloženje i osjećate se bolje.
Osjećate se nesretno ili ste pod stresom? Ove naučno potvrđene tehnike pomoći će vam da ponovno saznate šta je smijeh. Ugodan razgovor među ljudima koji se razumiju, podržavaju i nadopunjuju navodi na smijeh od radosti, koji ima jednako blagotvoran učinak smijehu od humora. Ipak, imajte na umu o čemu je ružno smijati se. Ne smijte se na račun tuđih nespretnosti, pogrešaka ili nedostataka.
Date li smijehu priliku, uskoro biste se mogli preporoditi i preurediti život tako da vam više nikada ne ponestane smiješnih poticaja.
Preuzeto sa: Adiva.hr
