Home Priroda je svijet OKO čovjeka Nacionalni park Šar-planina

Nacionalni park Šar-planina

0

Nacionalni park Šar-planina se nalazi na djelovima opština Štrpce, Prizren, Suva Reka i Kačanik na Kosovu i Metohiji.

Površina nacionalnog parka je 22.805 ha, a osnovan je 1986. godine radi očuvanja različitih oblika glacijalnog, periglacijalnog, kraškog i fluvijalnog reljefa; hidroloških objekata i pojava, šumskih i visokoplaninskih vegetacija i njihovih staništa (zajednice munike, molike, krivulja, tresave i visoke zeleni i dr.); staništa i populacije divlje flore (hajdučica kralja Aleksandra, Nikolićev pucavac, bornmilera, šarplaninski karanfil i dr.) i faune, posebno bogate faune dnevnih leptira, ptica (sivi soko, veliki tetreb, jarebica kamenjarka, prdavac, balkanska ušata ševa), sisara (snežna i dinarska voluharica, mrki medvjed, vuk, divokoza i dr.); predela sa nizom karakterističnih obeležja; brojnih objekata kulturne baštine koji potiču iz srednjovekovne srpske države (manastiri Sv. Arhanđela, Sv. Petra Koriškog, Sv. Bogorodice i crkve Sv. Nikole, Sv. Petke, Sv. Đorđa i dr.) i zaštite i očuvanja spomen obeležja.

Strogi prirodni rezervati u parku
„Rusenica” predstavlja pribežište rijetke i ugrožene divljači u našoj zemlji – risa koji je zaštićen kao poseban rezervat 1950. godine;
„Popovo prase” je rezervat čiste sastojine endemičnog bora munike i zaštićen 1960. godine. Stabla munike su niska, često sa gornje strane oštećena, podmladak vrlo rijedak, skoro bez ikakve druge prizemne vegetacije;

„Ošljak” je rezervat čiste sastojine endemičnog bora munike u donjem dijelu, a stene i kamenjari bliže vrhu Ošljaka. Kako je taj dio Ošljaka eksponiran više zapadu, to se u proljeće u njemu okupljaju veliki tetrebovi a rezervat naseljavaju i jarebice, kamenjarke i lještarke. Kao poseban rezervat zaštićen je 1960. godine;

„Golem bor” je potpuno čista munikova sastojina i kao poseban rezervat zaštićen je 1960. godine.

Šar-planina, koja se kao moćna barijera izdiže iznad kosovsko-metohijske kotline, je visoka i markantna planina sa oko 70 vrhova visine preko 2.000 m i sa preko 30 vrhova iznad 2.500 m (najviši vrh je Titov vrh u Makedoniji sa 2.747 m).

Na Šar-planini živi 1.800 biljnih vrsta. Među njima, 175 je strogo zaštićenih i 268 zaštićenih. U Crvenoj knjizi flore Srbije su 24 vrste, na spisku Evropske crvene liste ugroženih životinjskih i biljnih vrsta (European Red List of Globally Threatened Animals and Plants 1991) je 25 vrsta, i na spisku Svjetske crvene liste ugroženih biljaka (IUCN Red List of Threatened Plants, 1997) je 31 vrsta.

Istovremeno, Šar-planina pa i sam Nacionalni park, predstavlja jedno od faunistički najbogatijih područja Srbije i Evrope. U Nacionalnom parku živi 147 vrsta dnevnih leptira (50,86% balkanske faune dnevnih leptira i 77% vrsta Srbije), 31 vrsta vodozemaca i gmizavaca (ili 69% srpske herpetofaune), 159 vrsta ptica (a sreće se i preko 200 vrsta), i 32 vrste sisara, od toga 30 vrsta globalno ugroženih i 17 vrsta koje su prirodne retkosti.

NO COMMENTS

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Exit mobile version