SANSKI MOST – Kako bi se uredio prilaz Hrustovačkoj pećini, koja se nalazi nekoliko kilometara od Sanskog Mosta, u istoimenom selu, lokalne vlasti su realizirale kupovinu okolnog zemljišta površine oko 1.600 kvadratnih metara. Ovo je potvrdio Mensur Seferović, načelnik ove općine, istakavši kako će se na tom prostoru u narednom periodu urediti prilazni putevi i parking za vozila. “Ovo je bio preduslov kako bi se započela turistička priča o Hrustovačkoj pećini, jer smo imali situaciju da je zemljište na ovome lokalitetu bilo u privatnom vlasništvu. Sada smo u prilici da planiramo razvoj turističke infrastrukture, što do sada nije bio slučaj”, rekao je Seferović. On je dodao kako lokalne vlasti u narednom periodu žele iskoristiti turistički potencijal Hrustovačke pećine, a pored uređenja prilaza, planira se i zahtjevan projekat osvjetljenja njene unutrašnjosti.
“Odranije postoji izrađeni projekat i na nama je da u narednom periodu pokušamo pronaći sredstva za realizaciju svega, a pokušaćemo aplicirati i prema međunarodnim fondovima”, istakao je Seferović. Pomenuta pećina je jedan od prirodnih dragulja ovih prostora i ranije je proglašena spomenikom prirode i pod zaštitom je države Bosne i Hercegovine. Krase je stalaktiti i stalagmiti, koji je umjetnički izvajala tajnovita ruka prirode, a njena veličanstvena unutrašnjost svakog posjetioca ostavi bez daha.
Ulaz u pećinu je veliki otvor u okomitoj stijeni, svod u njenoj unutrašnjosti je visok nekoliko metara, a sama pećina prostrana, što ostavlja utisak impozantnosti. Dužina pećine je nekoliko stotina metara, s tim što se putevi u njoj račvaju u dva pravca.
Priroda se potrudila da na ovome mjestu izvaja čvrstu krašku stijenu stvarajući čudesne oblike, stalaktite i stalagmite, kojih se ne bi postidjela niti jedna umjetnička galerija na svijetu. Ranija arheološka istraživanja su otkrila da je ulaz u pećinu nastanjivan u najranijim fazama postanka ljudskog roda.
Na tom prostoru otkriveni su kulturni slojevi iz različitih epoha ljudskog bivstvovanja, kao što su prahistorijska ognjišta gdje se ložila vatra, a pronađeni su i raznovrsni alati, oružja i oruđa, te ostaci kostiju životinja kojima se hranio prvobitni čovjek. Obimna arheološka istraživanja otkrila su i ostatke grnčarije koji pripadaju vučedolskoj kulturi, čija je postojbina zapadna Slavonija i mjesto Vučedol nadomak Vukovara.
Svi arheološki predmeti koji su pronađeni tokom pomenutih istraživanja danas se čuvaju u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Izvor i foto: Nezavisne novine
