Dim, smrad i požari kod Višegrada: Život u okruženju smeća već 30 godina
Deponija u Višegradu jedna je među stotinama odlagališta otpada u Bosni i Hercegovini koje ne ispunjavaju uvjete za rad i nemaju okolinske dozvole koje izdaju resorna entiteska ministarstva.

Dok se u turističkim prospektima Višegrad opisuje kao mjesto netaknute prirode uz rijeku Drinu, stvarnost za stanovnike okolnih naselja potpuno je drugačija.

Već trideset godina njihov svakodnevni život obilježavaju dim, smrad i požari sa obližnje deponije, smještene svega stotinjak metara od prvih kuća u selu Holijaci.

Iako mještani godinama upozoravaju da odlagalište radi bez ikakvih dozvola i narušava zdravlje ljudi, nadležne institucije još nisu ponudile rješenje.

Deponija u Višegradu jedna je među stotinama odlagališta otpada u Bosni i Hercegovini koje ne ispunjavaju uvjete za rad i nemaju okolinske dozvole koje izdaju resorna entiteska ministarstva.

Preciznih podataka o njihovom broju nema, ali su istraživanja u proteklim godinama ukazivala na to da ih ima oko 1.400.

Samo šest deponija ispunjava standarde Evropske unije, navedeno je u publikaciji CETAP-a, projekta kojeg finansira Unija, a koje se bavi važnosti prelaska na održivi sistem upravljanja otpadom – od odvojenog sakupljanja do recikliranja – kako bi se zaštitila životna sredina i otvorile nove ekonomske mogućnosti.

Deponija u Višegradu stotinjak metara od kuća

Smještena u blizini Drine, uz magistralnu cestu na ulazu u taj grad na istoku Bosne i Hercegovine, deponija je na stotinjak metara od prve kuće u selu Holijaci.

– Već 30 godina svakodnevno dovoze smeće. Kad nestane prostora onda ga zapale. Non-stop gori, nemamo čistog zraka i ne smijemo prozore da otvorimo – kaže mještanin Emin Karčić Radio Slobodna Evropa (RSE).

Okupljeni u neformalnu grupu “Uklonimo ilegalno odlagalište otpada ispred turističkog mjesta”, stanovnici godinama upozoravaju da deponija radi bez okolišne ili bilo koje druge dozvole.

Obraćali su se inspekciji, a prije tri godine podnijeli i kaznenu prijavu protiv nadležnih u Opštini i lokalnom komunalnom poduzeću, koje smatraju odgovornima.

– Potpisivali smo peticije, imali više od 1.000 potpisa. Pokušavali sve, ali ništa. Mi smo izgleda osuđeni ovdje da se gušimo. Dim nas podavi – kaže Karičić.

Iz Opštine Višegrad i iz lokalnog komunalnog preduzeća “Komunalac” nisu odgovorili na upit RSE za razgovor o deponiji i tvrdnjama mještana.

Predstavnici općinske vlasti su u ranijim medijskim istupima isticali da bi rješenje moglo biti izgradnja regionalne deponije u 45 kilometara udaljenoj Rogatici, ali do toga do danas nije došlo.

Načelnik Mladen Đurević izjavio je u avgustu na konferenciji za novinare da je “Opština uložila značajne napore u održavanje deponije i formiranje komisije, koja je predložila mjere za sanaciju”.

Tada je, takođe, rečeno da je u toku projekat zatvaranja deponije, ali da se “na taj način otvara problem gdje deponovati otpad na području Višegrad”.

Kako do regionalne deponije?

S problemima zbog deponije, koja nema dozvole, ali za koju više od deceniju nema alternative, suočavaju se i stanovnici Goražda.

Gradski otpad svakodnevno završava na odlagalištu Šišeta, na kome su česti požari koji ugrožavaju lokalno stanovništvo.

– Nisu ništa uradili 15 godina. Nema se smeće gdje odlagati, a na Šišeti je katastrofalno stanje i kad se smeće zapali to truje grad – kaže Edževit Hrelja, stanovnik naselja u blizini Goražda.

Deponija Šišeta određena je, odlukom Gradskog vijeća iz 2010, privremenim odlagalištem otpada, do izgradnje regionalne sanitarne deponije.

Vijeće je krajem 2023. tu odluku poništilo, ali odlaganje smeća nije zaustavljeno, s obzirom na to da regionalna deponija do danas nije izgrađena.

Gradonačelnik Goražda Ernest Imamović tvrdi, također, da nelegalna deponija koja je prijetnja zdravlju građana, mora hitno biti zatvorena.

– Imali smo više od 16 požara na njoj. Kantonalna inspekcija naplaćivala nam je kazne, dok, istovremeno, postoje oni koje ne žele regionalnu sanitarnu deponiju. Svi okolni gradovi, imaju iste probleme, pa je svaka mjesna zajednica napravila sebi deponiju – kaže on.

Gradska uprava rješenje višegodišnjeg problema sa odlaganjem smeća vidi u regionalnoj deponiji za koju je kupljeno zemljište na drugoj lokaciji.

Imamović kaže da je završena sva potrebna dokumentacija i da će sve biti u skladu sa savremenim standardima.

– Imaće tri kasete, sistem za gašenje požara i fabriku za preradu otpada. Molimo građane da imaju povjerenja u ovaj projekt čija provedba neće ugroziti živote i sigurnost građana na ovoj lokaciji – kazao je.

Deponija će, kako kaže koštati 20 miliona maraka, a bit će finansirana iz kredita Svjetske banke, koji će otplaćivati Federacija BiH.

No, grupa stanovnika naselja Glamoč, u blizini lokacije na kojoj je planirana izgradnja, tvrdi da u projektu ima propusta, poput neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, zbog čega su prije nekoliko dana protestvovali.

– Nemamo ništa protiv izgradnje deponije po evropskim standardima, ali nisu nas ubijedili da će ispoštivati sve zakonske okvire. Nećemo dozvoliti da imamo još jednu ekološku bombu u gradu – kaže stanovnik Edževit Hrelja.

Obične ledine kao deponije

Deponije u Višegradu i Goraždu su među stotinama odlagališta otpada u BiH.

Anes Podić iz organizacije “Eko akcija” kaže za RSE da na petini teritorije BiH nema odvoženja otpada i da stanovništvo nema drugog izlaza nego da ga odlaže na divljim deponijama.

– Postoji i niz odlagališta, koje su općinska vijeća proglasila deponijama, iako ne zadovoljavaju ni minimum uvjeta. Obična ledina koju je općina proglasila deponijom. Ukoliko ih inspekcije zatvore, dolazi do problema da se smeće gomila po ulicama – kaže on.

Korijen problema je, kako kaže, u činjenici da političke elite okoliš ne interesuje.

– Jer bi u suprotnom taj problem bio davno riješen. Suština je da treba smeće skloniti s gradskih ulica, a šta će poslije s njim biti to nikoga nije briga – kaže Podić.

Neispunjavanje evropskih standarda

BiH je u 2021. proizvela 1,2 miliona tona komunalnog otpada, podaci su iz publikacije u okviru projekt “Tehnička pomoć za poboljšanu uporabu materijala iz otpada”, koji financira EU.

Dio prikupljaju komunalne službe, dok značajan dio završava na ilegalnim odlagalištima.

Izuzev nelagalnih deponija, problem predstavlja i to što samo šest odlagališta u BiH zadovoljava standarde EU, navedeno je.

Anes Podić, iz “Eko akcije”, kaže, pak, da u tri decenije BiH nije dobila nijednu deponiju koju se može nazvati sanitarnom, odnosno onom koja ne zagađuje okoliš.

– Čak i onima boljima, u većim gradovima, nedostaje prečišćavanje otpadnih voda ili nisu riješeni deponijski gasovi. Primjerice, kada je prije 20 godina uređena sarajevska deponija, mještanima nije smetala, a sad se “guše”. S pravom se ljudi bune, jer nismo u stanju običnu deponiju da riješimo – kaže Podić iz “Eko akcije”.

Posljedice lošeg upravljanja otpadom, uz zagađenje tla i vode, su i ekonomski gubici, s obzirom na to da saniranje ilegalnih deponija košta milione maraka.

BiH nema ni uspostavljen sistem zbrinjavanja životinjskog otpada, upros tome što je 2011. godine pokrenuto usvajanje propisa koji bi bili usklađeni s praksom i regulativom u EU.

To znači da se životinjski otpad, uglavnom, odlaže na deponijama smeća, a nerijetko završava u rijekama i šumama.