POTRAGA za nepoznatom planetom u našem Sunčevom sistemu već decenijh zaokuplja astronome, a najnovija studija sada ukazuje na potencijalnog novog kandidata, kojeg su autori nazvali Planeta Y. Iako planeta nije direktno otkrivena, na njeno postojanje upućuju nagnute putanje udaljenih objekata u Kuiperovom pojasu – veliki prsten ledenih tijela izvan Neptunove orbite, piše CNN.
Istraživači vjeruju da nešto mora remetiti putanje tih objekata i uzrokovati njihov nagib. “Jedno objašnjenje je prisutnost nevidljivog planeta, vjerojatno manjeg od Zemlje i većeg od Merkura, koji kruži u dubokom vanjskom Sunčevom sistemu”, izjavio je glavni autor studije Amir Siraj, astrofizičar i doktorand na Univerzitetu Princeton. “Ovaj rad nije otkriće planete, ali svakako jest otkriće zagonetke za koju je planeta vjerovatno rješenje.” Njihova otkrića objavljena su u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society: Letters.
Planeta Y je najnovija u nizu hipotetskih planeta koje su naučnici predložili posljednjih godina. I pored različitih karakteristika, sve se one navodno skrivaju u Kuiperovom pojasu, domu Plutona, bivše devete planete koja je 2006. degradirana u patuljaste planete.
Razlog zašto postoji toliko kandidata za “devetu planetu” leži u tome što je Kuiperov pojas mračna i daleka regija Sunčevog sistema, što posmatranja čini teškim i nepotpunim. Ali, to bi se uskoro moglo promijeniti zahvaljujući novom teleskopu, Opservatoriju Vera C. Rubin, koji se priprema za desetogodišnje istraživanje noćnog neba.
“Mislim da će unutar prve dvije do tri godine to postati definitivno”, rekao je Siraj. “Ako je Planeta Y u vidnom polju teleskopa, moćiće ga direktno pronaći.
Rasprava
Nakon otkrića Neptuna 1846. godine, astronomi su nastavili potragu za još jednom planetom, koja je početkom 20. vijeka postala poznata kao Planeta X. Astronom Percival Lowell sumnjao je da anomalije u putanjama Neptuna i Urana uzrokuje neotkriveno, udaljeno tijelo.
Kada je Pluton otkriven 1930., isprva se smatralo da je to Planeta X. Međutim, kasnije su decenije pokazale da je Pluton premalen da bi objasnio te nepravilnosti. Početkom 1990-ih, podaci sa sonde Voyager 2 otkrili su da Neptun ima manju masu nego što se mislilo, čime su orbitalni poremećaji objašnjeni bez potrebe za Planetom X.
Potraga je oživljena 2005. kada su astronomi, uključujući Mikea Browna s Caltecha, otkrili Eris – ledeno tijelo veće od Plutona. To je otkriće dovelo do Plutonove degradacije, a 2016. godine Brown i njegov kolega Konstantin Batygin objavili su hipotezu o vlastitom kandidatu, kojeg su nazvali Planeta Devet. Vjeruje se da je Planeta Devet pet do deset puta masivniji od Zemlje i da kruži oko Sunca daleko izvan Plutona.
Siraj je rekao da je potraga za Planetom Devet ili Y predmet žustre rasprave u astronomiji. “Mislim da je to vrlo uzbudljiva rasprava i to nas je motivisali da istražimo to pitanje. Sretni smo što živimo u vremenu kada bi se ovakva otkrića mogla dogoditi.”Dodao je kako Planeta Devet i Planeta Y nisu međusobno isključive, te da je moguće da obje postoje.
Sirajeva potraga za Planetom Y započela je prije otprilike godinu dana kada je pokušavao utvrditi je li Kuiperov pojas ravan. Planete Sunčevog sistema kreću se gotovo u istoj ravnini, no Sirajev tim otkrio je nešto neočekivano. “Bilo je prilično iznenađenje otkriti da se izvan otprilike 80 puta veće udaljenosti Zemlje od Sunca, Sunčev sistem iznenada čini nagnutim za oko 15 stepeni, i to je ono što je postaklo hipotezu o Planeti Y”, objasnio je.
Nakon proračunatih simulacija, zaključili su da je planeta najbolje objašnjenje. “Planeta Y je najvjerojatnije tijelo mase Merkura ili Zemlje, na približno 100 do 200 puta većoj udaljenosti Zemlje od Sunca, nagnuto najmanje 10 stepeni u odnosu na ostale planete”, rekao je.
Postojanje Planete Y je još neizvjesno
Budući da se astronomi oslanjaju na proučavanje putanja malog broja objekata, postojanje Planete Y još je neizvjesno. Sirajeva studija temelji se na otprilike 50 objekata. “S tih otprilike 50 objekata, statistička značajnost je u rasponu od 96% do 98%”, rekao je. “Jaka je, ali još nije definitivna.”
Očekuje se da će Opservatorij Vera C. Rubin, smješten u Čileu, otkriti mnogo više takvih objekata kada započne svoju misiju ove jeseni. “Omogućiće nam da gledamo film svemira, pri čemu će svaki kadar postojati u trodnevnom ritmu. Ovo je idealno istraživanje za popis Sunčevog sistema”, dodao je Siraj.
Konstantin Batygin, koji nije sudjelovao u studiji, smatra da je rad intrigantan pristup. “Tokom nadolazećih godina, Opservatorij Vera Rubin otkriće dinamičku strukturu vanjskog Sunčevog sistema s neviđenom jasnoćom”, poručio je.
Samantha Lawler, profesorica astronomije na Univerzitetu Redžina, smatra rezultate zanimljivima, ali ne i konačnima. “Mislim da postoje obećavajući dokazi da tamo postoji manje tijelo koje suptilno iskrivljuje putanje nekih vrlo udaljenih objekata”, rekla je, dodajući kako će teleskop Rubin testirati ta predviđanja.
Patryk Sofia Lykawka sa Univerziteta Kindai u Japanu rekao je da je ideja o planeti klase Merkur-Zemlja vjerodostojna. “To daje težinu hipotezi da trenutno postoji neotkrivena planeta. Ova istraživanja drže ključ za dublje razumijevanje kako se cijeli naš Sunčev sistem formirao prije milijardi godina.”
Izvor i foto: CNN/Index.hr
